Ponajprije su nakon Drugoga svjetskog rata obnavljani i osposobljavani objekti koji su u ratu bili srušeni ili oštećeni, tek se potom pristupalo izgradnji novih turističkih objekata. Jedan od podataka navodi da je 1945. godine radilo tri hotela, dva konačišta i četrnaest kavana. Za sezonu sljedeće godine obnovljena su još dva hotela – Imperial i Lapad, čime se broj hotela postupno povećavao. Također su do 1948. nacionalizirani svi hoteli i ostali objekti na području Dubrovnika, od kojih je većina nastavila poslovati kao državna, odnosno društvena poduzeća, a samo neki pretvoreni u odmarališta ili prenamijenjeni za druge namjene. Tako je, primjerice, kompleks Kupari (sastavljen od triju hotela i jedne vile) 1949. godine predan Ministarstvu obrane za potrebe JNA-a, nakon čega je postao Vojno odmaralište Kupari. U sve državne objekte se početkom 1950-ih uvodi samoupravljanje i provodi se reorganizacija poduzeća. Od 1953. raste poslovna samostalnost poduzeća pa se tako osniva i Ugostiteljska komora Dubrovnik čiji članovi postaju sva tadašnja ugostiteljska poduzeća (dvadeset i četiri hotela i pansiona te zasebno poduzeće Plavi Jadran, Kupari). Komora je pridonijela unaprjeđenju organiziranosti hotelijerstva, ali nije uspjela uspostaviti bolje praćenje i evidentiranje podataka i prometa.
Izgradnja novih objekata bila je popraćena u tadašnjemu tisku, stoga je lakše pratiti njihov tijek i razvoj unatoč manjkavosti statističkih podataka. Bitno je uočiti kako izgradnja novih hotela i objekata nije pratila rast potražnje toga vremena. U početku je bilo više gostiju (posebno stranih) nego prikladnih objekata, a kasnije je bilo više hotela i kapaciteta nego što je bilo prikladnih gostiju. Od 1953. ukazuje se na manjak adekvatnih turističkih objekata, a prvi novoizgrađeni objekti javljaju se sljedeće godine (kamp-naselja u Lapadu i Srebrenomu). Prvi novi hotelski objekt izgrađen je tek 1958, Hotel Adriatic I (uz odvojeni restoran) u Lapadu. Potom se 1961. u promet pušta pet hotela: Petka u Gružu (nakon više godina izgradnje), Neptun u Lapadu, Melita na Mljetu (preuređenje, a ne novogradnja), Mali Imperial kao dodatak Hotelu Imperial te motel Srebreno u Župi. Godine 1962. otvoren je Hotel Stadion, a sljedeće godine Hotel Pelegrin u Kuparima te Adriatic u Cavtatu. Kao posljednji projekti ovoga razdoblja, 1964. godine otvoreni su hoteli: Adriatic II i Neptun II te novi objekt Hotela Epidaurus. Sljedeće godine dovršena je nova zgrada Hotela Excelsior. Tako je od rata pa do 1965. izgrađeno trinaest novih hotelskih objekata i dva kamp-naselja, a izvršeno je i nekoliko adaptacija starijih hotela u svrhu povećanja kapaciteta.
Sve do početka 1970-ih poticala se izgradnja novih smještajnih kapaciteta pa je tako na dubrovačkomu području izgrađeno dvanaest novih hotelskih objekata: Admiral, Adriatic III, Albatros, Astarea, Argentina-nova, Dubrovnik-Palace, Faraon, Lero, Lafodija, Libertas, Orlando i Plat te dva nova hotela u Kuparima (Goričina 1 i Galeb). Sljedećih godina se teže dolazilo do kredita, ali su ipak uspješno izgrađeni hoteli: Croatia, President, Argosy, Tirena, Plakir, Odisej, Šipan i Goričina 2.
U ovomu razdoblju posebnu pozornost zaslužuje izgradnja hotelskoga kompleksa HTC Dubrava-Babin kuk. Kompleks je po veličini kapaciteta, po širini prostora, po načinu izgradnje i posebnosti sadržaja predstavljao značajni napredak i novost u hotelskoj ponudi Dubrovnika. Posebna važnost ove investicije bila je i u tome što je bilo potrebno rekonstruirati komunalne infrastrukture grada (prometnice, vodovod, kanalizacija, elektromreža). Nekoliko godina je to bila glavna investicija lokalne vlasti, a podržano je i u Saboru SRH-a. Općina je izgradnju Babin kuka povjerila lokalnomu trgovačkom poduzeću Minčeta, no zbog problema s kreditima i traženjem financijskih investitora ona je na kraju ustupljena HTP-u Dubrovnik čime je izgradnja započela tek 1975, a završena je sljedeće godine. U sklopu hotela gosti su u ponudi imali i brojne sadržaje: plaže, teniska igrališta, minigolf, staze za trčanje, trgovački centar na „Novomu Stradunu“ s malim trgovinama, slastičarnom, pizzerijom, pivskim i vinskim podrumima, umjetničkom galerijom, knjižnicom i čitaonicom.
U 1980-ima su investicije rjeđe, a novi objekti se javljaju povremeno: 1982. godine dograđuje se Libertas, sljedeće godine gradi se nova zgrada Admirala u Slanomu. U posljednjoj skupini objekata, izgrađenih nakon 1985, radi se uglavnom o hotelima velikoga kapaciteta: hoteli Belvedere i Minčeta, nova zgrada Hotela Lapad, novi kompleks Epidaurus i turističko naselje Vrtovi sunca. Napravljeno je i nekoliko dogradnji: Albatros, Plakir, Imperial i Splendid.
sučeljavanje, naobrazba, ovladavanje, vrjednovanje, identitet
